Preventiva

Protupožarna preventiva 

Protupožarnoj  preventivi u DVD-u  Remetincu se posvećuje izuzetna  pažnja  te možemo reći da se provodi  tokom čitave godine.

Možemo reći da smo članstvom pokrili cijelo područje našeg mjesta,  tako da su mještani prilično upoznati sa protupožarnom preventivom.

Tradicionalno u petom mjesecu   „Mjesecu zaštite od požara“  djecu naše škole upoznajemo sa osnovnim sredstvima zaštite od požara kao i o preventivnim mjerama te brojevima koje mogu nazvati u slučaju požara.

U sklopu te akcije se vrši i preventivni pregled hidrantske mreže za koju možemo konstatirati da je u velikoj mjeri zadovoljavajuća.

Također se mora i naglasiti odlična suradnja sa okolnim  DVD-a kao i sa Vatrogasnom zajednicom grada Novog Marofa .

            Sa zadovoljstvom možemo ustvrditi  kako sve te djelatnosti daju rezultate te je i to razlog što  možemo ustvrditi  da se u našem mjestu nije dogodio veći požar , bilo na stambenim  objektima bilo na otvorenom prostoru.

 

            Pošto opreza nikad dovoljno u daljnjem tekstu donosimo općenita pravila vatrogasne preventive kojih bi se trebali držati svi mještani.

 

VATROGASNA PREVENTIVA

Vatrogasna preventiva, t.j. preventivne mjere zaštite od požara su skup mjera i radnji koje čovjek treba poduzeti da ne dođe do požara. U Republici Hrvatskoj vatrogasci bilježe godišnje između 20 i 25 tisuća raznih intervencija, od kojih preko 60 % čine požarne intervencije. Pritom vatrogasci utroše blizu 400 tisuća radnih sati, a nastale štete mjere se čak u milijardama kuna.

Tako požarne štete u prosjeku iznose preko dvije milijarde kuna godišnje, pri čemu prosječno brojimo više od 30 poginulih, te preko 150 ozlijeđenih osoba godišnje. Npr., katastrofalne 2000. godine u požarima raslinja (požari neobrađenog zemljišta, šuma, makije, poljoprivrednih površina) izgorena površina iznosila je blizu 130 tisuća hektara, što čini više od 2 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Štete bi bile zasigurno višestruko veće, da vatrogasci, ali i cjelokupno građanstvo nije uložilo nadljudske napore u obuzdavanju vatrenih stihija. Iz navedenih statistika također je razvidno da hrvatski vatrogasci u prosjeku dnevno izlaze na pedesetak intervencija.

NAČINI IZAZIVANJA POŽARA

Osnovni način izazivanja požara je ljudski nehat i nepažnja, i u godišnjim statistikama rijetko se spušta ispod 80 %. Među značajne i često isticane načine izazivanja požara ubrajaju se namjerno izazivanje požara, te dječja igra. Nestručno rukovanje strojevima i alatima, nestručno održavanje oruđa, uređaja, instalacija i opreme, nestručno i nesavjesno izvođenje građevinskih i ostalih radova, nepažnjom napravljeni građevinski i konstrukcijski nedostaci, nepravilna uporaba vatre te igra s njom, namjerno izazivanje požara, alkoholizam, prikrivanje kaznenih djela, psihička poremećenost i namjerno podmetanje požara neke su od opasnih ponašanja koja izazivaju požar. Prirodne pojave kao što su udari groma, vulkani i sl. su puno rjeđi uzročnici požara, i u statistikama se vode kao ostali načini izazivanja požara.          Svatko od nas može i mora pažljivim i odgovornim ponašanjem spriječiti da do požara uopće i dođe, a ako se ovaj ipak pojavi, uz odgovarajuće mjere opreza pogasiti početni požar pomoću raspoloživih priručnih sredstava. Jer načelno vrijedi sljedeće zlatno pravilo vatrogastva:"Većina požara u prvoj minuti gasi se čašom vode. U drugoj minuti je potrebna posuda vode i pomoć druge osobe, a već u trećoj minuti potrebna je organizirana i uvježbana vatrogasna postrojba". Činjenica da veliki požari nastaju od malih osim onih koji nastaju eksplozijom, daje nam mogućnost da priručna sredstva za gašenje požara maksimalno djelotvorno iskoristimo.
Danas nam u kući, u školi i poslovnim zgradama stoje i moraju stajati na raspolaganju, označeni i nadohvat ruke, vatrogasni aparati za početno gašenje, te zidni hidranti. Bilo bi poželjno da se vatrogasni aparat nalazi u svakom domaćinstvu i vozilu.

UZROČNICI POŽARA

Uzročnici požara dijele se prema vrsti energije iz koje nastaje toplina koju prima izvor paljenja

1. Toplinska energija

a) otvorena vatra: šibice, svijeće, upaljač, aparat za zavarivanje i rezanje
b) gorivi dijelovi tvari: opušak, žar, streljivo, pirotehnički materijal
c) ložišta i dimnjaci
d) postrojenja za zagrijavanje

2. Električna energija

a) kratki spoj, udar groma, preopterećenje vodova
b) termički aparati i uređaji: štednjaci, kaloriferi, termoakumulacione peći
c) grijaća tijela: žarulja, bojler, stroj za pranje rublja

3. Kemijska energija

a) kemijska reakcija,
b) samozagrijavanje i samozapalenje
c) eksplozije

4. Mehanička energija

a) trenje
b) brušenje
c) iskrenje
d) udar
e) tlak

Spaljivanje na otvorenom prostoru!!!

 

Vodeći računa da se klima nezaustavljivo mijenja, da požari počinju već od proljeća i da je čovjek uzročnik gotovo 80% požara, radi nepažnje, dječje igre ili namjerne paljevine, slijedite ova uputstva o prevenciji u okolišu kako bi izbjegli mnogobrojne požare otvorenog prostora:

 Dozvoljeno spaljivanje suhe trave i ostalog biljnog otpada na otvorenim prostorima traje od 01.studenog do 31. svibnja, samo uz pridržavanje mjera zaštite od požara. Policijska uprava strogo sankcionira prekršitelje koji u tom periodu izazovu požar otvorenog prostora.

Ne palite vatru na otvorenom prostoru u blizini objekata, a naročito za vrijeme vjetra koji može prenijeti žar na zapaljivi dio građevine. Spaljivanje smijete vršiti na udaljenosti najmanje 20 m od objekta.

 Ne spaljivajte suhu travu i korov na poljoprivrednim površinama ukoliko puše vjetar jer se požar može vrlo brzo proširiti na susjedne površine i izmaknuti Vam nadzoru.

 Kod spaljivanja većih površina osigurajte vatrogasno dežurstvo, kako nebi došlo do nekontroliranog širenja požara i do nastanka većih šteta.

 Prilikom spaljivanja osigurajte priručna sredstva za gašenje (npr. lopate, kante s vodom), a ostatak žara polijte s vodom.

Spaljivanje na otvorenom prostoru ne vršite sami kako ne bi u slučaju gubitka nadzora nad vatrom ugrozili vlastiti život.

 Prilikom spaljivanja stogova poljoprivrednog otpada, oko istih očistite u pojasu od 3 metra ako postoji suhu travu kako ne bi došlo do širenja požara na čitavu parcelu i šire.

 Ako spaljivate neku površinu obraslu suhom travom, rubne dijelove te površine pokosite u širini od 2 m i očistite od gorive materije da bi izbjegli prenošenje vatre na susjedne parcele.

 Vatru na otvorenom prostoru nikad ne ostavljajte bez Vašeg nadzora.

Stogovi slame, sijena i kukuruzovine moraju biti udaljeni najmanje 15 m od građevinskih objekata.

 Ne palite vatru u blizini šume.

 Educirajte djecu o požarnim opasnostima otvorenog prostora.

 Oko kuće uklonite otpad i držite okućnicu urednom i bez gorivih materijala.

Kod paljenja smeča i korova ukoliko izgubite kontrolu nad vatrom odmah obavijestite vatrogasce na broj telefona 193 radi što bržeg gašenja požara i nastanka što manje štete.

 Ne palite korov i smeće u kasnim popodnevnim satima.

 Gašenje požara u noćnim satima je rizično i povećava opasnost za ozljeđivanje vatrogasaca

    Ako primijetite bilo gdje vatru,a osobito na otvorenom prostoru i ako je bez nadzora odmah obavijestite vatrogasce ili policiju radi što brže intervencije gašenja požara.Molimo Vas da se pridržavate navedenog i nadamo se Vašem razumijevanju i suradnji.