Preventiva

Protupožarna preventiva 

Protupožarnoj  preventivi u DVD-u  Remetincu se posve?uje izuzetna  pažnja  te možemo re?i da se provodi  tokom ?itave godine.

Možemo re?i da smo ?lanstvom pokrili cijelo podru?je našeg mjesta,  tako da su mještani prili?no upoznati sa protupožarnom preventivom.

Tradicionalno u petom mjesecu   „Mjesecu zaštite od požara“  djecu naše škole upoznajemo sa osnovnim sredstvima zaštite od požara kao i o preventivnim mjerama te brojevima koje mogu nazvati u slu?aju požara.

U sklopu te akcije se vrši i preventivni pregled hidrantske mreže za koju možemo konstatirati da je u velikoj mjeri zadovoljavaju?a.

Tako?er se mora i naglasiti odli?na suradnja sa okolnim  DVD-a kao i sa Vatrogasnom zajednicom grada Novog Marofa .

            Sa zadovoljstvom možemo ustvrditi  kako sve te djelatnosti daju rezultate te je i to razlog što  možemo ustvrditi  da se u našem mjestu nije dogodio ve?i požar , bilo na stambenim  objektima bilo na otvorenom prostoru.

 

            Pošto opreza nikad dovoljno u daljnjem tekstu donosimo op?enita pravila vatrogasne preventive kojih bi se trebali držati svi mještani.

 

VATROGASNA PREVENTIVA

Vatrogasna preventiva, t.j. preventivne mjere zaštite od požara su skup mjera i radnji koje ?ovjek treba poduzeti da ne do?e do požara. U Republici Hrvatskoj vatrogasci bilježe godišnje izme?u 20 i 25 tisu?a raznih intervencija, od kojih preko 60 % ?ine požarne intervencije. Pritom vatrogasci utroše blizu 400 tisu?a radnih sati, a nastale štete mjere se ?ak u milijardama kuna.

Tako požarne štete u prosjeku iznose preko dvije milijarde kuna godišnje, pri ?emu prosje?no brojimo više od 30 poginulih, te preko 150 ozlije?enih osoba godišnje. Npr., katastrofalne 2000. godine u požarima raslinja (požari neobra?enog zemljišta, šuma, makije, poljoprivrednih površina) izgorena površina iznosila je blizu 130 tisu?a hektara, što ?ini više od 2 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Štete bi bile zasigurno višestruko ve?e, da vatrogasci, ali i cjelokupno gra?anstvo nije uložilo nadljudske napore u obuzdavanju vatrenih stihija. Iz navedenih statistika tako?er je razvidno da hrvatski vatrogasci u prosjeku dnevno izlaze na pedesetak intervencija.

NA?INI IZAZIVANJA POŽARA

Osnovni na?in izazivanja požara je ljudski nehat i nepažnja, i u godišnjim statistikama rijetko se spušta ispod 80 %. Me?u zna?ajne i ?esto isticane na?ine izazivanja požara ubrajaju se namjerno izazivanje požara, te dje?ja igra. Nestru?no rukovanje strojevima i alatima, nestru?no održavanje oru?a, ure?aja, instalacija i opreme, nestru?no i nesavjesno izvo?enje gra?evinskih i ostalih radova, nepažnjom napravljeni gra?evinski i konstrukcijski nedostaci, nepravilna uporaba vatre te igra s njom, namjerno izazivanje požara, alkoholizam, prikrivanje kaznenih djela, psihi?ka poreme?enost i namjerno podmetanje požara neke su od opasnih ponašanja koja izazivaju požar. Prirodne pojave kao što su udari groma, vulkani i sl. su puno rje?i uzro?nici požara, i u statistikama se vode kao ostali na?ini izazivanja požara.          Svatko od nas može i mora pažljivim i odgovornim ponašanjem sprije?iti da do požara uop?e i do?e, a ako se ovaj ipak pojavi, uz odgovaraju?e mjere opreza pogasiti po?etni požar pomo?u raspoloživih priru?nih sredstava. Jer na?elno vrijedi sljede?e zlatno pravilo vatrogastva:"Ve?ina požara u prvoj minuti gasi se ?ašom vode. U drugoj minuti je potrebna posuda vode i pomo? druge osobe, a ve? u tre?oj minuti potrebna je organizirana i uvježbana vatrogasna postrojba". ?injenica da veliki požari nastaju od malih osim onih koji nastaju eksplozijom, daje nam mogu?nost da priru?na sredstva za gašenje požara maksimalno djelotvorno iskoristimo.
Danas nam u ku?i, u školi i poslovnim zgradama stoje i moraju stajati na raspolaganju, ozna?eni i nadohvat ruke, vatrogasni aparati za po?etno gašenje, te zidni hidranti. Bilo bi poželjno da se vatrogasni aparat nalazi u svakom doma?instvu i vozilu.

UZRO?NICI POŽARA

Uzro?nici požara dijele se prema vrsti energije iz koje nastaje toplina koju prima izvor paljenja

1. Toplinska energija

a) otvorena vatra: šibice, svije?e, upalja?, aparat za zavarivanje i rezanje
b) gorivi dijelovi tvari: opušak, žar, streljivo, pirotehni?ki materijal
c) ložišta i dimnjaci
d) postrojenja za zagrijavanje

2. Elektri?na energija

a) kratki spoj, udar groma, preoptere?enje vodova
b) termi?ki aparati i ure?aji: štednjaci, kaloriferi, termoakumulacione pe?i
c) grija?a tijela: žarulja, bojler, stroj za pranje rublja

3. Kemijska energija

a) kemijska reakcija,
b) samozagrijavanje i samozapalenje
c) eksplozije

4. Mehani?ka energija

a) trenje
b) brušenje
c) iskrenje
d) udar
e) tlak

Spaljivanje na otvorenom prostoru!!!

 

Vode?i ra?una da se klima nezaustavljivo mijenja, da požari po?inju ve? od prolje?a i da je ?ovjek uzro?nik gotovo 80% požara, radi nepažnje, dje?je igre ili namjerne paljevine, slijedite ova uputstva o prevenciji u okolišu kako bi izbjegli mnogobrojne požare otvorenog prostora:

 Dozvoljeno spaljivanje suhe trave i ostalog biljnog otpada na otvorenim prostorima traje od 01.studenog do 31. svibnja, samo uz pridržavanje mjera zaštite od požara. Policijska uprava strogo sankcionira prekršitelje koji u tom periodu izazovu požar otvorenog prostora.

Ne palite vatru na otvorenom prostoru u blizini objekata, a naro?ito za vrijeme vjetra koji može prenijeti žar na zapaljivi dio gra?evine. Spaljivanje smijete vršiti na udaljenosti najmanje 20 m od objekta.

 Ne spaljivajte suhu travu i korov na poljoprivrednim površinama ukoliko puše vjetar jer se požar može vrlo brzo proširiti na susjedne površine i izmaknuti Vam nadzoru.

 Kod spaljivanja ve?ih površina osigurajte vatrogasno dežurstvo, kako nebi došlo do nekontroliranog širenja požara i do nastanka ve?ih šteta.

 Prilikom spaljivanja osigurajte priru?na sredstva za gašenje (npr. lopate, kante s vodom), a ostatak žara polijte s vodom.

Spaljivanje na otvorenom prostoru ne vršite sami kako ne bi u slu?aju gubitka nadzora nad vatrom ugrozili vlastiti život.

 Prilikom spaljivanja stogova poljoprivrednog otpada, oko istih o?istite u pojasu od 3 metra ako postoji suhu travu kako ne bi došlo do širenja požara na ?itavu parcelu i šire.

 Ako spaljivate neku površinu obraslu suhom travom, rubne dijelove te površine pokosite u širini od 2 m i o?istite od gorive materije da bi izbjegli prenošenje vatre na susjedne parcele.

 Vatru na otvorenom prostoru nikad ne ostavljajte bez Vašeg nadzora.

Stogovi slame, sijena i kukuruzovine moraju biti udaljeni najmanje 15 m od gra?evinskih objekata.

 Ne palite vatru u blizini šume.

 Educirajte djecu o požarnim opasnostima otvorenog prostora.

 Oko ku?e uklonite otpad i držite oku?nicu urednom i bez gorivih materijala.

Kod paljenja sme?a i korova ukoliko izgubite kontrolu nad vatrom odmah obavijestite vatrogasce na broj telefona 193 radi što bržeg gašenja požara i nastanka što manje štete.

 Ne palite korov i sme?e u kasnim popodnevnim satima.

 Gašenje požara u no?nim satima je rizi?no i pove?ava opasnost za ozlje?ivanje vatrogasaca

    Ako primijetite bilo gdje vatru,a osobito na otvorenom prostoru i ako je bez nadzora odmah obavijestite vatrogasce ili policiju radi što brže intervencije gašenja požara.Molimo Vas da se pridržavate navedenog i nadamo se Vašem razumijevanju i suradnji.